Evropska unija je uspješno smanjila emisiju gasova sa efektom staklene bašte u 2023. godini, sa 3,4 milijarde tona ekvivalenta ugljen-dioksida (CO2). To je smanjenje od sedam odsto u odnosu na prethodnu godinu i pad od 18 odsto u odnosu na 2013. godinu. Ovo smanjenje je rezultat napora proizvođača u svim privrednim sektorima u EU koji su radili na smanjenju emisija gasova.
Evrostat, kancelarija EU zadužena za statistiku, objavila je ove podatke koji pokazuju da EU uspješno sprovodi politike za smanjenje emisija gasova i zaštite životne sredine. Ovi rezultati su važni jer su gasovi sa efektom staklene bašte odgovorni za globalno zagrijavanje i klimatske promjene.
U proteklih deset godina, EU je ulagala u obnovljive izvore energije, energetsku efikasnost, smanjenje emisija iz saobraćaja i industrije, što je rezultiralo smanjenjem ukupnih emisija gasova. Ovo je važan korak ka postizanju ciljeva Pariskog sporazuma o smanjenju emisija gasova i ograničavanju globalnog zagrijavanja na ispod 2 stepena Celzijusa.
U 2023. godini, najveće smanjenje emisija zabilježeno je u sektorima energetike, industrije i saobraćaja. Ovi sektori su tradicionalno najveći emiteri gasova sa efektom staklene bašte, ali su uspješno implementirali mjere za smanjenje emisija.
U sektoru energetike, EU je povećala udio obnovljivih izvora energije, kao što su vjetar, sunce i biomasa, što je smanjilo emisije iz termoelektrana i drugih postrojenja. Industrija je takođe smanjila emisije kroz veću energetsku efikasnost i upotrebu čistih tehnologija.
Saobraćaj je takođe doprinio smanjenju emisija gasova, zahvaljujući povećanoj upotrebi električnih vozila, smanjenju emisija iz vozila sa unutrašnjim sagorijevanjem i poboljšanju javnog prevoza.
Ovi rezultati su posljedica zajedničkih napora država članica EU, koje su implementirale nacionalne politike za smanjenje emisija gasova. EU takođe radi na promociji čistih tehnologija, istraživanju i razvoju novih tehnoloških rješenja za smanjenje emisija.
Međutim, i dalje postoje izazovi u borbi protiv klimatskih promjena. Povećanje temperature, ekstremni vremenski uslovi, poplave i suše su sve posljedice globalnog zagrijavanja koje zahtijevaju hitne akcije.
EU je postavila ambiciozne ciljeve za smanjenje emisija gasova do 2030. godine, u skladu sa Pariskim sporazumom. Ciljevi uključuju smanjenje emisija za 55 odsto u odnosu na 1990. godinu, povećanje udjela obnovljivih izvora energije na 32 odsto i povećanje energetske efikasnosti za 32 odsto.
Da bi postigli ove ciljeve, EU će morati da nastavi sa investicijama u obnovljive izvore energije, energetsku efikasnost, smanjenje emisija iz saobraćaja i industrije, kao i promociju čistih tehnologija.
Klimatske promjene su globalni izazov koji zahtijeva globalnu akciju. EU će nastaviti da sarađuje sa međunarodnim partnerima, kao što su UN, Svjetska banka, G20 i druge organizacije, kako bi se postigao cilj ograničavanja globalnog zagrijavanja i zaštite životne sredine za buduće generacije.
Ukupno gledano, smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte u EU u 2023. godini je uspješan rezultat politika i mjera koje su implementirane u proteklim godinama. Ovi rezultati su važni za zaštitu životne sredine, smanjenje globalnog zagrijavanja i borbu protiv klimatskih promjena. EU će nastaviti da radi na smanjenju emisija i postizanju ciljeva Pariskog sporazuma, kako bi sačuvala planetu za buduće generacije.
