Naučnici tvrde da se divlji život obnavlja oko Černobilja i 38 godina nakon katastrofe
Od tragedije u Černobilju prošlo je 38 godina, a kontaminirano područje oko nuklearne elektrane sada sve više oživljava, tvrde naučnici.
Naime, katastrofalna eksplozija u jednom od postrojenja Černobilja dovela je do širenja radijacije, koja je usmrtila više od 100.000 ljudi, dok su otrovni oblaci izložili opasnosti oko 8,4 miliona osoba.
Nesreća u nuklearki uticala je na kompletan živi svijet stotinama kilometara oko nje. Stanovnici su bili trajno iseljeni, dok su mnoge domaće životinje ostale napuštene. Na udaru fatalne radijacije našle su se i mnogobrojne divlje životinjske vrste u šumama, a šteta je nanijeta usjevima, biljkama i kompletnoj infrastrukturi.
Posljednjih godina naučnici sve češće posjećuju kontaminirano područje u kompletnoj zaštitnoj opremi, ali i njihovi izvještaji i snimci napravljeni sa satelita govore o potpunom buđenju prirode u okolini Černobilja.
Iako je nivo radijacije u ovim predjelima i dalje opasan po život, stručnjaci su primijetili da razne životinjske vrste uspijevaju da opstanu. Primjerci divljih pasa i vukova, ali i drugih predstavnika različitih vrsta, čiji su uzorci korišćeni za ispitivanje, a oni su pušteni u divljinu, pokazali su da je kod mnogih životinja došlo do mutacije gena koja im je omogućila da kroz više generacija steknu otpornost na radijaciju.
„Vrste poput evroazijskog risa i mrkog medveda kolonizovale su ovo područje”, tvrde eksperti, a prenose svjetski mediji.
Izučavanje lastavica pokazalo je da one u području Černobilja imaju drastično češće mutacije gena nego pripadnice iste vrste koje žive u drugim krajevima svijeta. Oko 800 pasa živi u ovim predjelima posljednjih 38 godina i oni su takođe razvili otpornost na radijaciju, što je jasno zapisano u genomu proučavanih životinja. Tu su i žabe, koje su usljed zagađenja postale veće i promijenile boju – sada su znatno tamnije nego prije černobiljske katastrofe, prenosi RTCG.
Promjene u divljem svijetu oko Černobilja nisu se zaustavile samo na životinjama. Istraživanja pokazuju da je i biljni svijet počeo da pokazuje otpornost na radijaciju. Naime, biljke koje su izložene visokim nivoima radijacije razvile su sposobnost da se prilagode i opstanu. Ovo je posebno zanimljivo s obzirom na to da su biljke osnovni dio lanca ishrane, a mutirane biljke mogu uticati i na druge organizme na tom području.
Ipak, uprkos oživljavanju prirode u Černobilju, stručnjaci upozoravaju da i dalje postoji rizik od radijacije i da je važno nastaviti sa praćenjem situacije. Iako je priroda pokazala veliku otpornost i prilagodljivost, posledice katastrofe su i dalje prisutne i potrebno je naučiti kako da se nosimo sa njima.
Napori i istraživanja naučnika su važni kako bi se bolje razumjela evolucija života u kontaminiranim područjima i kako bi se donosile ispravne odluke u budućnosti. Studiranje genetičkih mutacija i adaptacija života oko Černobilja može dati važne uvide i pomoći u planiranju mjera zaštite u sličnim situacijama u budućnosti.
Osim toga, ovakva istraživanja mogu pomoći i u razvoju tehnologija zaštite od radijacije te u razvoju strategija prilagođavanja našeg okoliša novim uslovima. U svakom slučaju, važno je da se nastavi sa praćenjem i istraživanjem života u kontaminiranim područjima kako bismo bolje razumjeli posledice nuklearnih katastrofa i kako bismo naučili kako da se nosimo sa njima u budućnosti.
