Tržište zlata doživljava vrtoglavi rast tokom ove godine, beležeći skokove u ceni gotovo svakog meseca. Stručnjaci ističu da je zlato postalo veoma privlačna investicija u trenutnom ekonomskom okruženju gde je rast privrede nestabilan, a većina ekonomija se oporavlja od visoke inflacije. Sve veća potražnja za zlatom dolazi kako od centralnih banaka, tako i od građana koji vide zlato kao stabilnu investiciju.
Kina, Indija i Sjedinjene Američke Države su trenutno najveći igrači na svetskom tržištu zlata, sa godišnjim obimom obrta većim od 2.000 tona. Kina svake godine povećava svoje tržište za oko 984 tona zlata, dok Narodna banka Kine takođe aktivno kupuje ovaj plemeniti metal, sa kupovinom od oko 300 tona u protekle tri godine. Indija, sa godišnjom kupovinom od oko 850 tona zlata, takođe tretira zlato kao tradicionalnu investiciju i sredstvo za očuvanje vrednosti. Sjedinjene Američke Države godišnje kupuju oko 190 tona zlata, sa trenutnim rezervama od oko 8.133 tona, što ih čini najvećim vlasnicima zlata na svetu.
Pored velikih tržišta poput Kine, Indije i SAD-a, značajna trgovina zlatom odvija se i u zemljama poput Nemačke, Turske i Saudijske Arabije, dok Rusija poseduje oko 2.340 tona zlata i važan je proizvođač ovog plemenitog metala.
Nedavno objavljeni podaci pokazuju da je Srbija postala „zlatni prvak“ Zapadnog Balkana sa rezervama od oko 47 tona zlata, čija vrednost iznosi gotovo 4 milijarde dolara. Ovaj skok u rezervama zlata svedoči o povoljnosti investiranja u zlato u proteklim godinama. Srbija ima najveće zlatne rezerve na Zapadnom Balkanu, sa dvostruko većim iznosom rezervi od svih ostalih zemalja zajedno.
Hrvatska, sa svoje strane, prodala je svoje zlatne poluge 2001. godine, ali je nakon toga odlučila da ponovno investira u zlato, kupivši oko dve tone zlata pre nekoliko godina. Nedovoljne ili čak nulte zlatne rezerve stavljaju zemlje u nezgodnu situaciju kada je reč o zaštiti od ekonomske krize i inflacije.
Većina zemalja koje investiraju u zlato to čine kao zaštitu od inflacije i kao sigurnu investiciju sa minimalnim rizikom. Zlatne rezerve pružaju pouzdanje u ekonomiju zemlje i njenu valutu, kao i mogućnost samostalnog izmirenja dugova u periodima ekonomske krize. Zlato je univerzalno prihvaćena vrednosna rezerva u teškim periodima geopolitičkih tenzija i ekonomske nestabilnosti.
U situacijama kao što je trenutna situacija u Argentini, ispoljava se važnost velikih rezervi zlata kao kolaterala za obezbeđivanje potrebnog finansiranja. Zlatne rezerve postaju spasilac u kriznim vremenima i signal drugim zemljama i investitorima da je određena država sposobna da se odgovorno nosi sa ekonomskim izazovima i dugovima.
U zaključku, zlato je postalo tržište koje beleži stabilan rast i sve veću potražnju u svetu. Zemlje koje poseduju velike zlatne rezerve imaju prednost u zaštiti od inflacije i ekonomske krize, dok one koje zanemaruju potencijal zlata kao investicije mogu biti u nepovoljnoj poziciji u teškim ekonomskim vremenima. Srbija se ističe kao lider u tom smislu na Zapadnom Balkanu, dok su zemlje poput Hrvatske prepoznale važnost ulaganja u zlato kako bi zaštitile svoju ekonomiju od potencijalnih kriza.
