Na današnji dan 1817. godine, nakon povratka u Srbiju, vođa Prvog srpskog ustanka, Karađorđe Petrović, ubijen je u selu Radovanju kod Velike Plane. Karađorđe je bio tvorac prve slobodne srpske države nakon više od 350 godina turske vlasti, kao i osnivač dinastije Karađorđević.
Nakon sloma ustanka 1813. godine, Karađorđe je izbegao u Austriju, a zatim u Rusiju. U sudbonosnim trenucima kada je srpski narod započeo borbu za oslobođenje i obnovu države 1804. godine, Karađorđe se istaknuo kao vođa koji je uspeo da ujedini narod i pokrene borbu protiv okupatora.
Karađorđe je bio hajduk u Austrijsko-turskom ratu, a kasnije trgovac u Topoli. Smatra se da je lično obilazio celu Šumadiju pripremajući narod za širi narodni pokret. Na zboru u Orašcu, narodni glavari su izabrali Karađorđa za vođu, iako su dobro poznavali njegovu preku narav.
Od tog trenutka, pa do propasti ustanka 1813. godine, Karađorđev život je bio neraskidivo povezan sa istorijom Srbije. Bio je osnivač vladarske loze Karađorđevića i vožd Karađorđe. Njegovim rukovodstvom sazvana je prva skupština starešina u Ostružnici, koja je udarila temelje zajedničke borbe ustanika.
Ubistvo Karađorđa, koje se dogodilo 26. jula 1817. godine, pripremili su knez Miloš Obrenović i Karađorđev kum Vujica Vulićević. Miloš nije želeo nove sukobe, a povratak Karađorđa u Srbiju predstavljao je opasnost po njegovu vlast. Karađorđe je ubijen u snu u selu Radovanju, a njegova glava odsečena i poslata sultanu u Carigrad.
Nakon Karađorđeve smrti, njegov sin Aleksandar postaje vođa dinastije Karađorđević. On je, zajedno sa roditeljima, proveo mladost u emigraciji. Vulićević je podigao crkvu Pokajnicu u Starom selu blizu mesta ubistva, posvećenu Karađorđu. Ova crkva predstavlja jedinstveni spomenik kulture, jer je napravljena po motivu kajanja, koje je propovedao Sveti Jovan Krstitelj.
U okviru kulturno-istorijske manifestacije „Mišićevi dani“, održana je svečana akademija u čast vojvode Živojina Mišića u njegovom rodnom selu Struganiku. Vojvoda Mišić je bio jedan od najistaknutijih vojskovođa Srbije u Prvom svetskom ratu.
Karađorđe Petrović ostaje upamćen kao simbol srpske borbe za slobodu i nezavisnost, kao vođa koji je hrabro predvodio narod u borbi protiv turske vlasti. Njegovo ime će zauvek biti upamćeno u srpskoj istoriji kao osnivač moderne srpske države i dinastije Karađorđević.