S brzim uvođenjem sistema vještačke inteligencije (AI) u kompanije, mnogi zaposleni u Njemačkoj moraju se pripremiti za ozbiljne profesionalne promjene. Najnovije istraživanje globalnog instituta McKinsey (MGI) pokazuje da se do 2030. u Njemačkoj očekuje promjena do tri miliona radnih mjesta, što je sedam odsto ukupnog broja zaposlenih. U Evropi i Sjedinjenim Državama moglo bi biti potrebno gotovo 12 miliona promjena posla, što je rizik za tržište rada.
Automatizacija radnih sati do 2030. mogla bi doseći skoro trećinu, a do 2035. udio bi u EU mogao porasti na 45 odsto. Najveće promjene očekuju se u kancelarijskom poslovanju te u upravnim odjelima firmi i javnih ustanova. Prema istraživanju, više od polovine promjena posla zahvaljujući vještačkoj inteligenciji dolazi iz ovih sektora.
Njemačka, zajedno s Italijom, je posebno pogođena ovim trendom jer kancelarijski poslovi čine visok udio u ukupnoj zaposlenosti. Usluge kupcima i prodaja te proizvodne djelatnosti također će doživjeti značajne promjene. Stručnjaci iz McKinseyja ističu da ubrzano uvođenje vještačke inteligencije i dalje usavršavanje radnika može imati pozitivne ekonomske učinke.
Prema njihovim procjenama, godišnja stopa rasta produktivnosti u evropskoj privredi do 2030. može se povećati na tri odsto. Međutim, postoji i veliki izazov u balansiranju potreba tržišta rada i potencijalnih viškova radnika u sektorima s niskim platama.
Uz ove promjene, potrebno je osmisliti strategije za bolju pripremu zaposlenika za nove tehnologije i načine rada. Programi obuke i prekvalifikacije mogu pomoći zaposlenicima da se prilagode novim zahtjevima tržišta rada i očekivanjima poslodavaca.
Također, važno je promovirati kontinuirano učenje i usavršavanje kako bi se osiguralo da radnici budu konkurentni u digitalnoj eri. Uvođenje sistema vještačke inteligencije i automatizacije može dovesti do veće efikasnosti i produktivnosti, ali istovremeno i do promjena na tržištu rada koje zahtijevaju adekvatnu reakciju i prilagodbu.
Njemačka, kao jedna od vodećih evropskih privreda, mora biti spremna za ove promjene kako bi ostala konkurentna i održiva u globalnom poslovnom okruženju. Ulaganje u obrazovanje, edukaciju i razvoj radne snage vitalno je za uspjeh zemlje u digitalnom dobu.
Sveučilišta, obrazovne institucije i kompanije trebaju surađivati kako bi osigurali da radnici steknu potrebne vještine i kompetencije za rad u digitalnoj ekonomiji. Digitalizacija je neizbježna, ali je važno prilagoditi se promjenama i iskoristiti nove mogućnosti koje donosi vještačka inteligencija i automatizacija.
U zaključku, Njemačka i druge evropske zemlje moraju se prilagoditi brzim promjenama uzrokovanim uvođenjem vještačke inteligencije u poslovni svijet. Potrebno je uložiti u obrazovanje, prekvalifikaciju i razvoj radne snage kako bi se osiguralo da zaposlenici budu spremni za nove izazove i mogućnosti koje donosi digitalna transformacija.
