Zemlje Evropske unije su odobrile kredit od 35 milijardi evra za podršku Ukrajini nakon što je zemlja pogođena ratom. Kredit će biti osiguran imobilisanim sredstvima ruske Centralne banke kao kolateral. Ovaj potez deo je inicijative saveznika G7 da Ukrajini obezbede ukupno 45 milijardi evra kako bi se suzbila obnovljena ruska ofanziva koja je nanijela štetu energetskom sistemu zemlje i iscrple vojne zalihe.
Prema zvaničnicima EU, kredit od 35 milijardi evra će biti dati „neodređeno“ i „neciljano“, pružajući maksimalnu fleksibilnost ukrajinskoj vladi u trošenju sredstava. Očekuje se da isplate počnu početkom sledeće godine.
Sporazum su postigli ambasadori u sredu, a on dolazi nakon što je Mađarska najavila blokadu promene režima sankcija EU dok Sjedinjene Države ne izaberu svog sledećeg predsjednika. Predloženim amandmanom, države članice bi obnavljale ograničenja na zamrznutu imovinu svakih 36 mjeseci umjesto svakih šest mjeseci, što bi trebalo da poveća predvidljivost projekta.
Strahovanja se uglavnom odnose na Mađarsku, koja je stekla reputaciju blokiranja sankcija dok ne dobije ustupke od Rusije. Plan G7 uključuje korištenje neočekivanog profita od imovine za otplate kredita Ukrajini, sa mogućnošću da Zapad mora poslati dodatna sredstva ako profit više nije dovoljan.
Prvobitno je bilo planirano da EU i SAD daju jednak doprinos od 18 milijardi evra svak, ali nejasnoće sa strane Vašingtona dovele su do povećanja europskog doprinosa na 35 milijardi evra. Takođe, doprinos cijelog bloka bi mogao biti smanjen ako SAD, Kanada, Velika Britanija i Japan povećaju svoje doprinose.
Sporazum između EU i Ukrajine otvara put za veći doprinos EU u pomoći zemlji u obnovi, s nadom da će prve isplate početi 2025. godine. Odbijanje Mađarske da izmijeni režim sankcija može usporiti konačnu odluku G7, s očekivanjem dodatnih sredstava iz SAD ako se period obnove poveća na 36 mjeseci.
